Prava radnika u uslovima vanrednog stanja usled proglašene epidemije u našoj zemlji

Dok ovih dana pomno čekamo konkretne mere Vlade za pomoć privredi u prevazilaženju otežanih uslova poslovanja usled proglašenog vanrednog stanja u našoj zemlji, možda stičemo pogrešan utisak da su u drugi plan stavljena prava radnika i da su oni ostavljeni na volju poslodavaca koji se svim silam bore da opstanu na tržištu, te pribegavaju radikalnim merama – otpuštanju zaposlenih. Povodom velikog broja pitanja koje smo dobili od zaposlenih u vezi njihovih prava iz radnog odnosa u narednom tekstu ćemo sumirati preporuke nadležnih organa i istaći neke zakonske odredbe.

1. Organizacija rada od kuće

Nadležni organi apeluju na poslodavce da u vreme trajanja vanrednog stanja, ukoliko je to moguće, organizuju rad od kuće za svoje zaposlene, pri čemu rad od kuće nije plaćeno odsustvo već način organizacije rada kada zaposleni svoje radne obaveze izvršavaju kod kuće i za to ostvaruju zaradu. 

Za vreme rada kod kuće zaposleni nemaju pravo na naknadu troškova prevoza za dolazak i odlazak sa posla. U slučaju da poslodavac ne može da organizuje rad na ovakav način, u obavezi je da za sve zaposlene koji dolaze na posao omogući sve bezbednosne mere i zaštite na radu u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom.

2. Prava zaposlenih roditelja sa decom mlađom od 12 godina

Iako je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave donelo Preporuku za organizovanje rada u javnim upravama i državnim institucijama, ovu preporuku bi trebao da primeni i privatni sektor ukoliko to dozvoljava priroda rada. 

Roditeljima sa decom mlađom od 12 godina poslodavac treba da omogući rad od kuće, a ako priroda posla to ne dozvoljava onda da organizuje rad u smenama na način da se raspored rada jednog roditelja ne poklapa sa rasporedom rada drugog roditelja koji takođe ima radnu obavezu.

3. Prava zaposlenih u samoizolaciji, odnosno karantinu

Zaposleni koji je u samoizolaciji ili karantinu ima pravo na naknadu zarade (bolovanje) samo ukoliko ima nalog za samoizolaciju izdat od nadležnog organa i koji treba da dostavi poslodavcu. 

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, naknada zarade za vreme bolovanja je prosečna zarada koju je zaposleni ostvario u proteklih 12 meseci, pre meseca u kome nastupa sprečenost za rad, i isplaćuje se u visini od 65% ovako utvrđenog iznosa. Prvih 30 dana bolovanja plaća poslodavac, a od 31.dana Republički fond za zdravstveno osiguranje.

Pravo na bolovanje imaju zaposleni i lica koja obavljaju samostalnu delatnost, ali nemaju lica koja su radno angažovana po osnovu ugovora van radnog odnosa.

4. Pravo zaposlenog da koristi godišnji odmor

Zaposleni u dogovoru sa poslodavcem može da koristi godišnji odmor kada ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade koju je ostvario u prethodnih 12 meseci.

5. Pravo zaposlenog na neplaćeno odsustvo (Član 78 Zakona o radu)

U skladu sa navedenim članom Zakona o radu, poslodavac može da odobri neplaćeno odsustvo samo na zahtev zaposlenog. Ukoliko dođe do prekida rada bez krivice zaposlenog, poslodavac nema mogućnost da zaposlenog pošalje na neplaćeno odsustvo, u smislu Čl. 78 Zakona o radu, već mora da primeni Čl.116 Zakona o radu.

6. Prava zaposlenog u slučaju prekida rada zbog smanjenog obima posla, do koga je došlo bez krivice zaposlenog
(Čl.116 Zakona o radu)

Prava zaposlenog usled prekida rada zbog naredbe nadležnog državnog organa ili poslodavca zbog neobezbeđivanja bezbednosti i zaštite na radu
(Čl. 117 Zakona o radu)

Pisali smo u jednom od prethodnih tekstova.

7. Pravog zaposlenog u slučaju otkaza ugovora o radu kao tehnološkog viška

Ako zaposlenom prestaje radni odnos zato što je tehnološki višak, poslodavac mora da povede računa o tome da li ima obavezu da donese program rešavanja viška zaposlenih (Čl. 153 Zakona o radu). Pre otkaza ugovora o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu. (Čl. 158 Zakona o radu). Visina otpremnine ne može da bude manja od zbira trećine zarade zaposlenog, za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu, i utvrđuje je ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. 

U slučaju otkaza ugovora o radu zaposlenom po osnovu tehnološkog viška, poslodavac je dužan da isplati i sve neisplaćene zarade, naknade zarad i druga primanja koje je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa, a koji su u skladu sa ugovorom o radu, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa (Čl.168 Zakona o radu).

Zaposleni koji je proglašen tehnološkim viškom ima pravo na novčanu naknadu sa biroa ako je bio u radnom odnosu u neprekidnom trajanju od 12 meseci ili s prekidima u poslednjih 18 meseci. Zaposleni kome je prekinut radni odnos treba da se javi Nacionalnoj službi za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Spisak potrebne dokumentacije možete da nađete na linku: http://www.nsz.gov.rs/live/o-nama/podno_enje_zahteva_za_ostvarivanje_prava_na_nov_anu_naknadu.cid65225

Usled vanrednog stanja Nacionalna služba za zapošljavanje je od 23.03.2020.god uvela elektronsko podnošenje prijava.
Skrećemo Vam pažnju da ukoliko potpišete sporazumni raskid ugovora o radu, nemate pravo na novčanu naknadu sa biroa.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja poziva sve zaposlene koji smatraju da su im povređena prava iz radnog odnosa da se obrate na sledeće adrese:

Ukoliko potpišete sporazumni raskid ugovora o radu, nemate pravo na novčanu naknadu sa biroa.

Mailovi: inspektorat@minrzs.gov.rs ili kontrola@minrzs.gov.rs Telefon: 0800 300 307 (besplatan poziv).

Online besplatne konsultacije

Ukoliko imate neke nedoumice u vezi Vašeg poslovanja u ovakvoj situaciji, pišite nam na info@pelbox.rs, kako bismo pronašli najbolje rešenje za Vas.